Halaman
D. Boaventura halo funu Manufahi hasoru malae portugal tan injustisa malae halo ba timor oan:
Funu manufahi komesa tan malae viola princesas Timor nian:
Iha tinan 1887, hanesan timor oan sira hatene, liurai sira mai dili tinan tinan halo reuniaun ho malae portuges sira. Iha tinan ne`e D. Duarte nia oan mane, D. Boaventura foin kaben i nia lori nia fen mai hotu Dili. D. Boaventura sei tuir reuniaun ida, malae governador capitao-tenente Alfredo de Lacerda Maia, haruka bolu D. Boaventura nia fen ba hasoru malu ho nia, i nune`e governador ne`e viola tia D. Boaventura nia fe`en.
Malae governador ne`e, laos viola deit D. Boaventura nia fe`en, nia mos viola D. Luis, oecusi, nai alin feto. Princesa rua ne`e hatete sai ba D. Boaventura ho D. Luis katak governador halo at sira, i nune`e, D. Boaventura hirus hoodi oho malae governador ne`e iha dia 3 de Marsu de 1887, iha Lahane.
Iha 1911 - 1912, malae hetan forsa komplete atu bele hasoru D. Boaventura lori vinga governador mate ne`e.
Malae sira lori soldados ho kilat foun mai husi Portugal, Angola, Mosambike ho Goa. sira mos hetan apoio husi reino-reino timor ne`ebe sira lori ba tuir sira funu kontra D. Boaventura.
Funu Manufahi ba dala uluk ne`ebe mak D. Boaventura (aman) lidera mosu deit iha tinan 1894, laos iha tinan 1887 hanesan hakerek iha post ida ne`e. Revolta dos moradores hotu tiha tuir fali mak revolta maubara (1893), hafoin maka mosu revolta manufahi ba dala uluk iha 1894 nebe mak D. Boaventura (aman) lidera. Revolta ida ne`e ketak ho revolta husi D. Boaventura (oan) iha tinan 1911/12.